Operacija JUŽNI POTEZ 08. - 12.10.1995.
BOJIŠTE
Prostor jugozapadne BiH.
CILJ OPERACIJE
Odbaciti srpske snage iz područja Mrkonjić Grada, Podrašničkog Polja i HE - Bočac. Staviti pod nadzor putove koji vode ka Banja Luci: - Čađavica - Banja Luka - Mrkonjić Grad - Banja Luka - Jajce - Banja Luka. Uspostaviti bojišnicu na južnim padinama pl. Manjače. Oslabiti pritisak na 5. i 7. K ABiH, koji su u to vrijeme bili pod pritiskom srpskih snaga koje su izvele nekoliko uspješnih operacija prema Bosanskom Novom i prema Ključu na sanskoj bojišnici.
OSLOBOĐENI TERITORIJ
Oslobođeno je područje ukupne površine 800 četvornih kilometara. Linija bojišnice dospjela je samo 23 kilometara od Banja Luke.
POSTROJBE
Hrvatska strana
4. i 7. gbr, 1. HGZ, 1., 2., 3. gbr HVO, 126. dp, izvidničko-diverzantska satnija GSHV, SP MUP, 60 gdb i 22. do.
TIJEK VOJNOREDARSTVENE OPERACIJE
Akcija je počela 08.10.1995. 1. gbr HVO i 126. dp su imale početne uspjehe., te je na njihovom smjeru probijena bojišnica, dok na ostalim dijelovima bojišnice nije došlo do značajnijeg pomaka.
9.10.1995. veći uspjeh je i dalje imala 126. dp, a napredovale su i ostale postrojbe: 7. i 4. gbr HV, te 1. HGZ, 1. i 3. gardijska brigada Hrvatskoga vijeća obrane te 60. gardijska diverzantska bojna i 22. diverzantski odred. Neprijatelj se je žestoko branio te su snage HV i HVO bile pod jakom topničko - raketnom paljbom. Ipak je pomaknuta linija bojišnice kako je predviđeno.
10.10.1995. došlo je do pucanja neprijateljske obrane te je 7. gbr HV napredovala prema hidroenergetskim postrojenjima na Vrbasu, 4. gbr HV približila se južnim dijelovima Manjače, a 1. HGZ izbio je na Čađavicu i napredovao prema vojnom poligonu Manjača. 126. dp dostigla je zadanu liniju bojišnice i krenula u obranu, štiteći lijevi bok hrvatskih snaga. Pred kraj dana pao je Mrkonjić Grad.
11.10.1995 postrojbe HV su povučene s dostignutih linija, a njihovo mjesto su preuzele 1. 2. i 3. gbr HVO. Snage neprijatelja izvršavale su protunapade i pokušale su postisnuti hrvatske snage, što im nije uspjelo pa su 1., 2. i 3. gbr HVO pod kontrolu stavile HE Bočac, te na taj način kontrolirale opskrbu električnom energijom Banja Luke i većeg dijela Bosanske Krajine. 12.10.1995 prestala su bojeva djelovanja na bojišnici.
Tom akcijom HV i HVO oslobodile su područje od 800 četvornih kilometara, smanjen je pritisak na 5. i 7. korpus Armije BiH, a područje Banja Luke kao i sve ceste prema Banja Luci bile su pod kontrolom hrvatskih snaga. Sam grad također je bio u dometu dalekometnog topništva.
REZULTAT OPERACIJE I POLITIČKI UTJECAJ
Tijekom operacije Južni potez oslobođeno je područje ukupne površine 800 kvadratnih kilometara uključujući Podrašničko polje, selo Čađavicu hidroelektranu Bočac i dijelove planine Manjače. Crta obrane postavljena je na planini Manjači, 23 kilometra od Banja Luke, što je bilo u dosegu hrvatskog dalekometnog topništva. Osvajanje HE Bočac imalo je dalekosežan psihološki utjecaj na eventualno dalje napredovanje HV-a, HVO-a i Armije BiH prema Banjoj Luci. Naime, HE Bočac je opskrbljivao Banja Luku električnom energijom.
Srpske snage, I i II korpus bosanskih Srba, znatno su razbijene i u kaosu se povlače prema Banjoj Luci. Također, stvorila se nova kolona srpskih izbjeglica koje su se našle u Banja Luci. Posvuda se glasno špekulira o padu Banja Luke. Srpski vrh je u panici - eventualni pad Banja Luke psihološki bi odjeknuo poput pada Knina - padom Banja Luke praktički bi pala i cijela Republika Srpska jer bi vrlo brzo cijeli srpski teritorij zapadno od Brčkog vjerojatno pao ili u ruke HV-a ili ABiH.
No, politička situacija nije bila sklona ulasku savezničkih, hrvatskih i bošnjačkih snaga u Banja Luku. Prvenstveno zbog toga što bi se time pokrenula nova, ovaj put možda najveća izbjeglička kriza u Srbiji koja bi mogla izravno uključiti tadašnju Vojsku SR Jugoslavije u rat čime bi se situacija znatno zakomplicirala. Drugo, propao bi plan Richarda Holbrooka o 51% za FBiH i 49% za Republiku Srpsku, čime bi se pregovori znatnije odužili.
Stoga je počeo znatan pritisak međunarodnje zajednice na predsjednika RH, dr. Franju Tuđmana da nikako ne nastavi napadne operacije, pri čemu se izravno prijetilo i napadom NATO zrakoplovstva na HV i HVO, mada je Alija Izetbegović poručivao Franji Tuđmanu da je on spreman riskirati i ipak zauzeti Banja Luku.
Akcija Južni potez, prekinuta je na zahtjev međunarodne zajednice u trenutku kad su se hrvatske snage nalazile na 23 kilometara od Banja Luke.
Preuzeto sa portala domovinskirat-xtreemhost, a sadržaj na ovu temu će se nadopunjavati od strane autora ovih stranica.
